PROGRAM PROGRAM PROGRAM PROGRAM

/

Koja je poveznica između ranog ustajanja i bijega iz sigurnog poslovnog okruženja? Kako se od učenja vožnje auta dovesti do trodimenzionalnih kolaža? Zašto se neki put isplati investirati u mamurluk? Kako osobni slom pretvoriti u papirnate mobile? Odgovore na ova i još mnoga velika profesionalna pitanja dobit ćete na predavanju Prekjučer, večeras, prekosutra ilustratorice i dizajnerice Ane Kovačić. Ana posljednjih deset godina samostalno radi na raznolikim projektima na području nezavisne kulture, na komercijalnim projektima za privatne naručitelje, stvara svoje proizvode, izlaže osobne radove, drži radionice i smišlja sljedeće poteze

Rođen je 27. travnja 1959. u Brčkom, Bosna i Hercegovina. Profesionalni je fotograf i pisac. Svoju je profesionalnu karijeru započeo u zagrebačkom magazinu “Start ” i tjedniku “Danas”. Dosada je objavio više autorskih knjiga, u kojima često kombinira svoje fotografsko i književno umijeće, a koautor je i na više skupnih knjiga. Knjige objavljuje u zemlji i inozemstvu. Za svoj je fotografski i književni rad više puta nagrađivan, uglavnom u inozemstvu. Njemačko izdanje njegove knjige Ein Jahr in der Hölle (Sezona pakla - Sarajevo Anno Domini 1993) proglašeno je u Njemačkoj knjigom mjeseca. Knjiga Entseeltes Land, koju je 1995. objavio jedan od najuglednijih njemačkih nakladnika Herder Verlag iz Freiburga, bila je pri vrhu njemačkih bestseler ljestvica. U kazališnoj sezoni 1995/96. bečki Theater der Jugend postavlja kazališnu predstavu u kojoj se koriste dijelovima tekstova iz njegovih knjiga Dnevnik smrti i Sezona pakla. Knjiga Papa u Hrvata dobila je brončanu plaketu SAPPI u konkurenciji najbolje tiskanih knjiga svijeta za 1997., a knjiga Papa u Sarajevu srebrnu plaketu za 1998. Suradnik je više uglednih svjetskih revija i magazina (“Le Figaro Magazine”, “Paris Match”, “Life”, “Die Zeit”, “Frankfurter Allgemeine Magazin”, “Vogue/GQ”, “Photo” i dr.). Tijekom suradnje s glasovitom agencijom Magnum Photos (Pariz, London, New York, Tokio) potpisivao se pseudonimom ZORO, pod kojim je poznat svjetskoj fotografskoj javnosti. Izlagao u najuglednijim svjetskim galerijama i muzejima (Stockholm, Kopenhagen, Beč, Prag, Bratislava, Frankfurt, Perpignan, Valencija, Sarajevo, Zagreb, Abu Dhabi, Kairo, New York, Teheran, Mexico City, Rabat (Maroko) i dr.). O njemu i njegovu radu snimljeno je u inozemstvu više dokumentarnih filmova, npr. njemačke državne TV kuće ARD, a 2023. je i HTV snimio o njemu jednosatni dokumentarni film. Od 1985. godine je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te Hrvatskog novinarskog društva i International Federation of Journalists. Od 1978. živi i radi u Zagrebu.

Razmišljaš gdje ti je bolje raditi nakon faksa – u velikom sustavu reklamne agencije ili u nekom boutique dizajn studiju ili kao freelancer? Kako odabrati? Koje su prednosti i nedostaci svakog radnog mjesta? Poznavajući sva ova okruženja, dat ćemo uvide, insajderske informacije i savjete kojim putem krenuti. Tijekom predavanja, usporedit ćemo: Strukturu i organizaciju rada u agencijama: kako su organizirane agencije, koji sve odjeli postoje i kako surađuju. Kako izgleda kreativni proces u velikim sustavima: od prvog sastanka s klijentom, slaganje kreativnog briefa, razvoj koncepta, prezentacija, produkcija…, a kako to izgleda u manjim studijima ili kad se radi samostalno. Opseg posla i komunikaciju s klijentima: imaš li "čovika" koji razgovara s klijentom dok ti mirno dizajniraš ili radiš sve sam. Prednosti i izazovi oba okruženja: što je dobro tu, što tamo, kako iskoristiti najbolje od onoga što se pruža i odabrati najbolje za sebe.

Osim što smo spoznali da digitalni sadržaji mogu nanositi štetu, sve više uviđamo da ni dizajn tehnoloških proizvoda i usluga ne trebamo uzimati zdravo za gotovo. Npr. milijarde ljudi na svijetu upotrebljava pametni telefon i mobilne aplikacije te otprilike isto toliko ljudi ne dovodi u pitanje njihov dizajn. No, čemu uopće dvojba nad nečim što je već duboko prodrlo u naš svakodnevni život? Na ovom ćemo predavanju razmotriti npr. o čemu govorimo kad govorimo o dizajnu tehnologije; po čemu se dizajn današnje tehnologije fundamentalno razlikuje od jučerašnjeg, a što možemo očekivati sutra; zašto je dizajn tehnologije neodvojiv od ekonomije te postoji li besplatan ručak; kako dizajn tehnologije utječe na naše ponašanje i stavove i tko je odgovoran za taj utjecaj; konačno, kako do bolje i zdravije alternative te što možemo učiniti za vlastito dobro. Na predavanje su dobrodošli optimisti i pesimisti! Alma je obrazovana u području ekonomske kibernetike. Profesionalno se bavi društvenim marketingom i komunikacijom. Autorica je slikovnice i priručnika o medijskoj pismenosti za djecu predškolske i rane školske dobi. Na doktorskom studiju prevencije mentalnih i ponašajnih poremećaja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu istražuje upotrebu pametnih telefona kod adolescenata.

Zaboravi ideju da je dizajn samo inspiracija i alati. U stvarnom svijetu, dizajn se događa između ljudi. To je timski posao – pun nesporazuma, kompromisa, frustracija… ali i nevjerojatne moći da promijeni stvari. Ovo predavanje vodi vas iza kulisa svakodnevnog rada na digitalnim projektima – iz perspektive nekoga tko već više od 10 godina gradi webove i proizvode koji ne samo da izgledaju dobro, nego i rade ono što trebaju. Jer nije dovoljno da dizajn bude samo lijep – mora imati razlog, smjer i osjećaj. Upravo je komunikacija ono što često razlikuje prosječan projekt od stvarno dobrog. Najviše sam naučio iz grešaka koje nisu bile tehničke, nego ljudske – kad nismo pitali, slušali ili razumjeli jedni druge. Dizajn postaje stvarno moćan tek kad izađe iz forme i počne rješavati probleme. Pričat ćemo o stvarima koje se ne uče iz knjiga – o stvarnim suradnjama, greškama, lekcijama, i svemu onome što stoji iza gotovog proizvoda. Dotaknut ćemo se i novih alata, posebno AI-a – gdje pomaže, gdje odmaže, i zašto je ljudska perspektiva važnija nego ikad. Ovo predavanje je za sve koji žele stvarati s glavom i srcem – u svijetu koji se brzo mijenja, ali i dalje traži isto: smisao, jasnoću i emociju.

Izložba svih pobjedničkih radova te onih nastalih na radionicama u sklopu Kombo festivala.

Predavanje će se fokusirati na istraživanje različitih projekata i razmatranje što znači raditi dizajn. Što i kako zapravo dizajniramo? Koja je vrijednost tog dizajna i mijenja li se ona kroz vrijeme? Cilj je kroz konkretne primjere, prikazati kako dizajn nije samo estetski aspekt, već je bitno kreiranje korisničkog iskustva. Razmatranje prostora u dizajnerskom kontekstu uključuje usmjeravanje posjetitelja prema specifičnom doživljaju, stvarajući okruženje koje potiče željene emocije. S obzirom na ideju da dizajniramo iskustvo, a ne samo proizvod ili prostor, nastojat će se objasniti kroz koje sve elementi dizajna možemo oblikovati ukupni dojam korisnika.
Vedrana Vrabec kreativna je direktorica i partnerica u zagrebačkom dizajn studiju Rašić+Vrabec. Profesionalno se bavi dizajnom više od 20 godina. Izoštravanje svojih dizajnerskih vještina započela je u Studiju Rašić kroz osmišljavanje vizualnih identiteta, dizajn knjiga, ambalaža i web stranica. Već tada se najviše profilira kroz dizajn multimedijalnih i interaktivnih izložaba i sličnih kulturnih događaja. Danas joj je strast kreirati prostore koji pružaju jedinstvena iskustva korisniku, s fokusom na integrativni dizajn. Osvojila je mnogobrojne svjetske stručne nagrade etablirajući se kao ekspert za holistički pristup dizajnu. Osim što je vrlo uspješna u svom poslu, za nju njezin poslovni partner, Marko Rašić, ističe i da je „talentirana za pronalaženje vrhunske kave u gradu“, a sin kaže „ da će i on jednog dana raditi muzeje kao mama“.

Marko Baus, voditelj katedre Studija menadžmenta i produkcije u kulturu, Poslovno veleučilište Zagreb. Umjetna inteligencija postala je nezaobilazna tema današnjeg profesionalnog života. Koja, iako u povojima, jasno nagovještava svoj distruptivni potencijal. Kraj dizajna je blizu. Ali, je li to zbilja tako? Hoće li nas, zaista, mašina zamijeniti? Da bismo dali točan odgovor na ovo pitanje, valja dublje analizirati što je umjetna inteligencija i u kakvom je odnosu spram ljudske inteligencije. Pri tome će trebati proći kroz šumu kontradiktornih poruka, ali na kraju, ne, ne mislim da će nas mašina zamijeniti. Mislim da će nas promijeniti. Kako? Dođite čuti na predavanju.